Potrošači hrane na zapadnom Balkanu

Trgovci su potrošačima ponovo ponudili plaćanje čekovima na poček kako bi sačuvali promet u svojim objektima. A da situacija u domaćoj trgovini nije nimalo jednostavna potvrđuju ponovo aktuelizovane žalbe proizvođača i dobavljača da im trgovci isporučenu robu plaćaju u veoma dugim intervalima, što im onemogućava da na vreme izmiruju svoje obaveze

Cilj projekta Fokus Balkans jeste unapređenje znanja i razumevanja ponašanja potrošača hrane u zemljama zapadnog Balkana. Projekat obuhvata razvoj znanja i veština u oblasti nauke o potrošnji hrane i razvoj mreža institucija i inicijativa za unapređenje potrošnje hrane u zemljama zapadnog Balkana. Planiranje i realizacija kvantitativnog istraživanja rezultat su dvogodišnjeg rada, a glavni cilj jeste analiza pokretača i determinanata ponašanja u vezi s potrošnjom hrane u ciljnim kategorijama (voće, hrana sa zdravstvenim izjavama, organska hrana i tradicionalna hrana).

Istraživanje je realizovano u šest zemalja (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Makedonija, Crna Gora i BiH). Ukupni uzorak je 3.085 ispitanika, u svakoj zemlji oko 500. Uzorak je reprezentativan za svaku navedenu zemlju i obuhvata građane starije od 18 godina.

Metod ispitivanja je „licem u lice“, strukturiranim upitnikom, koji traje u proseku 25 minuta. Istraživanje je obavila agencija IPSOS, a u njemu su ispitani različiti faktori i determinante koji utiču na stavove, percepciju, znanje i konzumaciju hrane u zemljama zapadnog Balkana. Posebno su ispitivane četiri kategorije proizvoda: voće, zdrava hrana, organski i tradicionalni proizvodi. Teorijski okviri za istraživanje bili su različiti modeli predviđanja ponašanja: modeli fokusirani na predviđanje racionalnog ponašanja potrošača kojima prethode kognitivni procesi uz visoku ličnu angažovanost, ali i oni jaki, u predviđanju automatskog, spontanog ponašanja potrošača, uz nisku ličnu angažovanost.

Motivi za izbor hrane kod korisnika organskih proizvoda i proizvoda sa zdravstvenim izjavama su slični. To su, pre svega, želja za zdravljem i dobrim raspoloženjem. Osobe koje konzumiraju tradicionalna jela kao najvažniji motiv prilikom izbora hrane navode poznatost i čulni doživljaj, dok one koje konzumiraju voće kao motiv za izbor hrane navode cenu i pogodnost

Za razumevanje konzumacije ispitivanih kategorija proizvoda u projektu Fokus Balkans najprimereniji modeli jesu oni koji uključuju racionalne procese. Pretpostavka je da za razliku od konzumacije nekih drugih proizvoda (meso, čokolada, grickalice) koja je u većoj meri određena impulsivnim procesima, konzumaciji ispitivanih kategorija proizvoda prethodi racionalni proces i usvajanje znanja o njihovom značaju. Posebno je važno promeniti navike u ishrani, jer dosadašnja istraživanja pokazuju da je ona nedovoljno izbalansirana. Podaci su, međutim, pokazali i da znanje o ispitivanim proizvodima nije visoko, posebno o organskoj hrani i hrani sa zdravstvenim izjavama. To znači da u celom regionu postoji potreba da se javnost kontinuirano obaveštava o značaju zdrave ishrane i o važnosti koju ona ima u svakodnevnom životu. Tu obavezu trebalo bi da preuzmu kako zdravstvene i ostale institucije od javnog značaja tako i proizvođači. Interes je svih koji učestvuju u procesu proizvodnje, istraživanja i konzumacije hrane da se kvalitet ishrane u regionu podigne na viši nivo, uprkos padu standarda, koji ugrožava materijalni položaj kako pojedinaca tako i čitavih domaćinstava.

Pad standarda svakako negativno utiče na svakodnevnu ishranu i možemo pretpostaviti da cenu proizvoda čini jednim od najznačajnijih faktora za konzumaciju. Ipak, cena je samo jedan od potencijalno važnih i mogućih faktora koji utiču na izbor hrane, a koji se mogu svrstati u tri grupe: karakteristike proizvoda, karakteristike individue i sredinske činioce. U kvantitativnom istraživanju opredelili smo se da najpre ispitujemo karakteristike individue i njihov uticaj na konzumaciju ciljanih proizvoda. Ispitivali smo tako sociodemografske karakteristike populacije, potom znanja o proizvodima i stavove prema njima, kao i životne stilove.

alt

Motivi za učestalu konzumaciju četiri ispitivana proizvoda ne razlikuju se znatno u zemljama zapadnog Balkana. Najznačajniji među njima jesu: ukus, prirodni sastojci, cenovna prihvatljivost i zdravlje. Konzumacija voća je najveća, potom sledi konzumacija tradicionalnih jela, a najmanje se konzumiraju proizvodi sa zdravstvenom deklaracijom. Među ispitanicima 64 odsto kaže da jede voće najmanje jednom dnevno, 39 odsto konzumira tradicionalne porizvode najmanje jednom dnevno, 33 odsto konzumira organsku hranu najmanje jednom dnevno, a 25 odsto ispitivane populacije (osobe starije od 18 godina) navodi da bar jednom dnevno konzumira proizvode sa zdravstvenim izjavama.

U celom regionu postoji potreba da se javnost kontinuirano obaveštava o značaju zdrave ishrane i o važnosti koju ona ima u svakodnevnom životu

Voće se najviše svakodnevno konzumira u Sloveniji, a najmanje u Srbiji. Žene, starije osobe i osobe višeg obrazovanja češće konzumiraju voće. Tradicionalna jela najviše se konzumiraju u Makedoniji i Srbiji, a najmanje u Sloveniji. Potrošači tradicionalna jela pripremaju u domaćinstvu. Konzumacija tih jela češća je kod starijih osoba s nižim obrazovanjem koje se bave poljoprivredom. Tradicionalna jela shvaćena su kao ukusna i zdrava, a pripremaju se u domaćinstvu, u krugu porodice, po nasleđenoj recepturi. Konzumacija proizvoda sa zdravstvenim izjavama najveća je u Crnoj Gori, a najmanja u Srbiji. Proizvode sa zdravstvenim izjavama konzumiraju žene, mlađe osobe i osobe visokog obrazovanja koje se ne bave poljoprivredom već žive u urbanim sredinama. Organska hrana shvaćena je kao hrana bez pesticida, đubriva ili bilo kojih drugih hemikalija, kao hrana koja se uzgaja na porodičnim farmama uz korišćenje tradicionalne tehnike proizvodnje.

Najpozitivnije stavove ispitanici imaju prema voću i tradicionalnim jelima. Ti proizvodi procenjuju se kao dobri, prijatni, zdravi, ukusni, pogodni za konzumaciju. Nešto su manje pozitivni stavovi prema organskim proizvodima i proizvodima sa zdravstvenim izjavama, pre svega zato što, sudeći prema rezultatima istraživanja, te grupe proizvoda nisu bliske potrošačima. Znanje o tim proizvodima i njihovom značaju nije veliko.