Nielsenovo istraživanje indeksa poverenja potrošača (Consumer Confidence Index), sprovedeno u decembru 2009. godine među više od 17.500 korisnika interneta u 29 zemalja, pokazalo je da raste poverenje u tržište koje se oporavlja od recesije. Prema rezultatima tog istraživanja, sve više potrošača spremno je da štedi i investira na tržištu akcija, ali i da troši novac na luksuzne stvari kao što su zabava, odeća i odmori.
Između juna i decembra prošle godine Nielsenov globalni indeks poverenja potrošača porastao je za pet bodova: sa 82 na 87.
– Nielsenovo istraživanje pokazuje da je za proteklih šest meseci, usled poboljšanja ekonomske situacije, porastao optimizam potrošača i da oni očekuju bolje izglede za posao i porast ličnih prihoda. To je još jedan znak da globalni oporavak ide u dobrom pravcu – rekao je Džejms Ruso, potpredsednik globalnog istraživanja poverenja potrošača Nielsena.
Ipak, postoji velika razlika u tempu očekivanog oporavka između tržišta, a povećanje poverenja potrošača još nije preraslo u njihovu široku spremnost da ponovo počnu da troše.
Iako se u Španiji beleži jedan od najviših procenata potrošača koji i dalje veruju da su u dubokoj recesiji, ima i onih koji se nadaju oporavku do kraja godine: 28 odsto smatra da će izaći iz recesije u ovo vreme sledeće godine, dok u Velikoj Britaniji to očekuje 23 odsto potrošača. U Evropi je zabeležena postojana stopa rasta poverenja u oporavak – ni na jednom velikom evropskom tržištu nije uočen pad poverenja potrošača u poslednjem kvartalu prošle godine.

Tako je procenat Nemaca koji su smatrali da su u recesiji pao sa 85 odsto u junu na 71 odsto u decembru, a jedan od četiri potrošača očekuje da će izaći iz recesije do kraja 2010. U decembru 2009. godine Sjedinjene Američke Države prednjačile su na listi onih čiji su građani najzabrinutiji za stanje u ekonomiji: za 47 odsto potrošača u toj zemlji stanje u ekonomiji bilo je prvi ili drugi problem.
Gotovo svaki drugi potrošač (48 procenata) anketiran u ovom istraživanju svoje lične finansijske perspektive za 2010. godinu ocenio je kao odlične ili dobre, dok je takvo uverenje prošlog juna imalo 43 odsto njih.
U decembru 2009. oko 37 odsto potrošača u svetu opisalo je svoje poslovne izglede za 2010. kao odlične ili dobre, a u junu 2009. tako je mislilo 30 odsto njih. Ekonomija i sigurnost posla ostaju u vrhu globalnih problema, dok je zabrinutost za sigurnost posla nastavila da pada u poslednjem kvartalu 2009. U junu prošle godine 20 odsto ispitanika ocenilo je sigurnost posla kao glavnu životnu brigu, što se smanjilo na 13 odsto u decembru. Španija, koja trenutno ima najveću stopu nezaposlenosti u Evropi (19 odsto) na vrhu je globalne rang-liste zemalja čiji su građani najviše zabrinuti za sigurnost posla.
Pre godinu dana u svetu je beležena vrlo loša ekonomska situacija i Nielsenov indeks poverenja potrošača dostigao je najnižu vrednost. Kako su vlade brzo delovale i pomagale oporavak banaka velikim podsticajnim programima, prvi znaci oporavka počeli su da se naziru već krajem prvog kvartala prošle godine, pre svega na tržištima u razvoju.
Globalno, potrošači su preživeli važnu psihološku prekretnicu tokom trećeg kvartala 2009. godine, od kada veruju da je najgore gotovo, dok globalni potrošači ni početkom 2010. ne osećaju da je najgore prošlo i posebno ih zanima pitanje kada će stvari zaista biti bolje.
Nielsenovo globalno istraživanje poverenja potrošača sprovedeno je između 4. i 18. decembra 2009. među više od 17.500 potrošača u Aziji i regionu Pacifika, na Bliskom istoku, u Evropi, Južnoj i Severnoj Americi. U Evropi su istraživanjem bile obuhvaćene Nemačka, Francuska, Velika Britanija, Španija, Italija, Rusija, Poljska, Ukrajina i Turska. Ispitanici su ocenjivali nivoe samopouzdanja i ekonomske perspektive. Indeks poverenja potrošača bazira se na odgovorima o očekivanjima na tržištu rada, statusu ličnih finansija i spremnosti da troše novac. Uzorak se formira od kvota određenih po starosti i polu za svaku zemlju, a ponderisana je tako da predstavlja internet korisnika iz te zemlje i da ima maksimalnu marginu greške od ± 0,6%.


















